Išao jednom stari mudrac putem, promatrao prirodu i uživao u jarkim proljetnim bojama. Najednom ugleda muškarca koji je nosio na leđima neki težak tovar.
Vidjelo se kako mu pod teretom podrhtavaju noge.
– Zašto sam sebe osuđuješ na tako težak rad i stradanje? – pitao je starac.
– Mučim se da bi moja djeca i unuci bili sretni – odgovori onaj nesretnik.
– Moj pradjeda je sebe osudio na težak život i rad za dobro mog djede, djeda za dobro mog oca, otac zbog mene, a ja ću se pomučiti zbog sreće svoje djece.
– Do sada nije, ali računam da će moja djeca i unuci biti sretni! – uzviknuo je sanjalački muškarac.
– Nažalost, nepismen čovjek ne može naučiti čitati, kao što krtica ne odgaja orla! – uzdahnuo je stari mudrac.
– Najprije moraš naučiti da ti sam budeš sretan i tek onda ćeš moći svoju djecu naučiti da budu sretna. To će im biti najdragocjeniji poklon od tebe.
malisaveti