Kovač kaže da bi podjela zimskih vrtova bila sljedeća: topli zimski vrt kao produžetak boravka, u kojem je prosječna dnevna temperatura oko 20 °C, što omogućuje uzgoj tropskih bilja; zatim temperirani zimski vrt u kojem je temperatura između 8 °C i 15 °C, koja omogućuje uzgoj egzotičnog bilja, ali nije pogodna za cjelodnevni boravak; i hladni zimski vrt kao omeđen negrijani prostor, koji služi za pohranu bilja. U njemu je temperatura obično do 5 °C.Međutim, s obzirom na današnji način života i kulturu druženja, uglavnom vezanu uz kafiće, zimski vrt je kao mjesto druženja zaboravljen na našim prostorima, pa ga se rijetko može pronaći u domovima naših sugrađana.Pogledate li malo bolje način na koji su izvedeni caffe barovi kod nas, uočit ćete neku povezanost s arhitekturom zimskih vrtova. Ljudi se očito vole družiti na otvorenim, svijetlim mjestima, zaštićeni od vanjskih uvjeta, pogotovo zimi. Boravak u zimskom vrtu neovisan je o vremenskim prilikama, jer staklene površine štite od kiše, snijega i sunca. Pokušava se steći dojam povezivanja vanjskog i unutarnjeg prostora, koji je odvojen nepropusnom staklenom plohom – kaže.
Uostalom, sveopći trend u suvremenoj arhitekturi upravo je vizualno povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora te osmišljavanje zelenih zona u sklopu objekata, koje mogu biti u funkciji zimskog vrta. Primjerice, mnogi arhitekti uz obiteljske kuće projektiraju zelene atrije, no oni su otvorenog tipa, dok zimski vrtovi mogu biti integrirani i u sami interijer.
To mogu biti posebno projektirane zelene zone u često nedovoljno iskorištenim dijelovima, kao što je prostor ispod stepeništa, a češća je opcija, naravno, uz staklene stijene. No, i bez obzira na arhitektonski projekt, praktički se u bilo kojem interijeru može urediti zimski vrt.
Takve zelene zone, odnosno zimske vrtove, preporučuje se orijentirati na jugozapad, kako bi se postigla ugodna temperatura tijekom cijele godine. Za razliku od kuća, neka varijanta zimskog vrta dosta često može se pronaći i u zgradama. Jeste li primijetili koliko je naših sugrađana dalo zatvoriti svoje balkone i lođe ugradivši prozore? Idealan zimski vrt, zar ne?Međutim, to je bilo prije stupanja na snagu paketa zakona o gradnji. Valja naglasiti kako je sve lođe i balkone koji su zatvoreni ranijih godina trebalo legalizirati, a danas je za njihovo zatvaranje, ukoliko se radi o zgradi koja ima više od tri stana i bruto površinu veću od 600 kvadrata potrebna građevinska dozvola. Također, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja navode da je potrebna i suglasnost svih suvlasnika zgrade jer se radi o radovima na zajedničkom dijelu zgrade. Za zatvaranje lođe ponekad je potrebna i suglasnost projektanta zgrade.Nadalje, zimski vrtovi mogu biti samostojeće konstrukcije ili one koje se nadovezuju na objekt. U svakom slučaju, prije izgradnje takvog vrta poželjno je konzultirati se sa stručnjacima. Ono što unaprijed morate znati je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi poljoprivredni tunel s pokrovom koji nije krut, najveće visine 2,5 m i širine 6 m.Za veće staklenike i plastenike potreban je glavni projekt. No, tu su i pitanja koji su profili najbolji, koju vrstu pokrovnog materijala odabrati… Jeste li se ikada zapitali od kud lubenice i mladi luk u trgovini usred zime? Moram priznati da me zabavlja kada se nađem kod takvog voća ili povrća zajedno s našim starijim sugrađanima, kada jedan od njih komentira “to je iz uvoza”, a drugi se “apsolutno” složi s njim – slikovito prepričava Kovač i dodaje kako to uopće ne mora biti istina, pogotovo zato što na periferiji Zagreba postoje brojni plastenici.
malisaveti